Kultura

Grumen zavičaja

grumen zavicajaS ponosom predstavljamo prvu zbirku pjesama „Grumen zavičaja“ našeg osnivača dr.sc. Stipana Matoš.
Stipan Matoš rođen je 11. rujna 1949. godine u Kijevu, a od 1961. živi u Zagrebu.
Doktor je prometnih znanosti i docent na Fakultetu prometnih znanosti. Autor je i koautor više srednjoškolskih udžbenika i priručnika, a objavio je i šezdesetak stručnih i znanstvenih radova.
Od društvenih aktivnosti posebno se izdvaja uređivanje monografije Kijevo i okolica i časopisa Naše Kijevo, a trenutno obnaša dužnost predsjednika Organizacijskog i programskog odbora Kijevskih književnih i na njima okuplja impozantan broj afirmiranih pjesnika i književnih znanstvenika.
Strastveni je zaljubljenik u književnost, posebice u poeziju još od studentskih dana kada je i napisao svoje prve “prave” pjesme.
Donosimo dio teksta kojim je portal „Jutro poezije“ popratilo predstavljanje zbirke pjesama:
Zamislite ljudi, Matoš nam je bio glavni gost na “Jutru”!
Nazbilj kažem vam, veliki Matoš, govorio nam je svoje stihove iz svoje prve knjige pjesama a mi smo pljeskali i komentirali kako je to naše “Jutro Poezije” u “Berki” postalo veliko i kako samo Roby može ugostiti ni manje ni više nego samog Matoša.
Stipana Matoša, našeg dragog prijatelja, od mladosti “dolazača” na Jutro Poezije i dobrog i darežljivog čovjeka i pjesnika koji već jedanaestu godinu u svojem rodnom Kijevu znamenitom i nepokorenom organizira Književne susrete, na koje dolaze znameniti ljudi od pera u Hrvata a i šire regije.
Došao je gospodin Matoš na “Jutru” promovirati svoju zbirku poezije “GRUMEN ZAVIČAJA”, prvo kod nas što je Robiju i mojoj malenkosti bila izuzetna čast.
Znamo mi doći i u njegovu klet u Mariji Bistrici koja je uvijek otvorena dragim prijateljima, pjesnicima i svim ljudima dobre volje, naročito na Martinje kada nas naš sveučilišni profesor ugosti i nahrani delicijama, svojim krasnim vinom i pjesmom i gdje se “Jutro” iznenada pretvori u “Večer Poezije”. 

Kijevski književni susreti

Zamišljeni kao spoj elitne i amaterske kulture, ali i stručno-znanstvene valorizacije djela hrvatskih književnika, napose onih što su podrijetlom ili djelovanjem vezani uz područje Dalmatinske zagore, Kijevski književni susreti zaživjeli su kao bitan element života Kijeva i okolice i postali duhovni izvor sredine i njezinih žitelja.
Oni su dapače prerasli u tradicionalnu kulturnu manifestaciju Kijeva i hrvatskog Podinarja i postali svojevrstan model življenja. U smislu duhovnog preporoda, Kijevski književni susreti utječu na formiranje domoljubnih shvaćanja, uvjerenja i navika, na izgradnju osoba koje će misliti, osjećati i postupati u skladu s domovinskim dužnostima. Kultura jednog društva jest način života njegovih pripadnika, cjelokupno društveno i duhovno nasljeđe čovjeka. Ona je zapravo model življenja i ponašanja koje čovjek usvaja kao socijalno biće, koji stječe, a ne nasljeđuje.
 
Svi do sada održani Kijevski književni susreti realizirani su po istom obrascu s tim da su se njihovi sadržaji neznatno mijenjali i dopunjavali. Okosnicu programa ove kulturno-znanstvene manifestacije čine tri osnovna dijela:
  • stručno-znanstveni skup o životi u radu odabranog hrvatskog književnika koji je podrijetlom ili djelovanjem vezan uz područje Dalmatinske zagore,
  • otkrivanje spomen poprsja odabranog hrvatskog književnika i
  • glazbeno-pjesnička i kazališna večer.
 
U prvom dijelu hrvatski znanstvenici iz domovine i europskih zemalja s različitih aspekata propituju, interpretiraju i valoriziraju život i djelo odabranog hrvatskog književnika.
Na ovaj način obrađena su desetorica hrvatskih književnih velikana, i to: Dinko Šimunović, Milan Begović, Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Vlado Gotovac, Jure Kaštelan, Ivan Raos, Boris Maruna i Ivan Slamnig.
Njihova spomen-poprsja rese prostor ispred Osnovne škole u Kijevu na ponos i diku svih Kijevljana.  
Glazbeno-pjesničke i kazališne večeri održavaju se dva dana na nekoliko lokacija u Kijevu, što im daje općekijevski karakter. Tako oživljavaju kijevski prostori i kijevska guvna te dobivaju neslućeni smisao. Svake godine javljaju se Kijevljani koji žele ponuditi gostoprimstvo pjesnicima, književnim znanstvenicima i glazbenicima na svojim prostorima, koje žele urediti i obnoviti. 
Do sada je u Kijevu održano nekoliko kazališnih predstava, i to: 
  • Histrioni „Lažna Barunica“ (2003.),
  • Slavko Brankov „Što to ljudi govore (iliti buka)“ (2004.),
  • Vili Matula „Münchhausen“ (2005.),
  • Edo Vujić „Šank naš svagdašnji“ (2006.),
  • Histrioni „Hercegovci za volanom“ (2007.) i
  • Histrioni „Zagrebački orkestar“ (2008.)
  • Histrioni „Legenda o sv. Muhli“ (2009.)
  • Vedran Mlikota i Dinko Ljuština „Cinco i Marinko“ (2010.)
 
Okupljanjem književnih znanstvenika, pjesnika, glumaca i glazbenika uspješno je pokrenut preobražaj Kijeva čime smo ga uvrstili na kulturno-znanstveni zemljovid Hrvatske i Europe.
Za vrijeme održavanja Kijevskih književnih susreta predstavljaju se i zbornici radova i pjesama u kojima su izlaganja književnih znanstvenika i izabrane pjesme spomenutih pjesnika.
Svojim radom i dolaskom u Kijevo dali su nemjerljiv doprinos mnogi književni znanstvenici. Posebno ćemo izdvojiti prof. dr. Josipa Kekeza, prof. dr. Vladu Pandžića, prof. dr. Krešimira Bagića, prof. dr. Ivu Pranjkovića, prof. dr. Tihomila Maštrovića, prof. Miroslava Mićanovića, doc.dr. Evelinu Rudan, doc.dr. Tvrtka Vukovića (svi iz Zagreba), prof. dr. Jadranku Nemeth-Jajić (Split), prof.dr. Miljenka Buljca (Sinj), prof.dr. Stijepu Obada (Zadar), prof.dr. Krystynu Pieniažek-Marković (Poznjan, Poljska), prof.dr. Ivu Markešića (Mostar, BiH), prof. dr. Jožu Lipnika (Maribor, Slovenija).
 
ZBORNICI RADOVA
 
 
 
FOTOGALERIJA
 

Pratite nas

Obrazovanje za sutra

Log in